Posebno bismo istaknuli pet startupa koji su dobili najviše glasova prisutnih, a to su:

1. Clover Studio (Zagreb)
2. Garmz (Beč)
3. GIS Cloud (Zagreb)
4. SalePod.NET (Zagreb)
5. Visionect (Ljubljana)

Posebno nas veseli činjenica da je većina pobjednika iz Hrvatske (iako je tek trećina timova — 7 od 20 — bila lokalna, dok rumunjski predstavnici, kojih je bilo čak pet, nisu postigli veći uspjeh), a čak dva smo vidjeli ranije: SalePod.NET je imao priliku održati prezentaciju članovima CRANE-a, dok je tim iz GIS Clouda na Web.Startu prije dvije godine prikazao svoj showcase projekt, karte.hr.

Ukratko, svi su se složili da je event bio znatno bolji od prošlogodišnjeg u Ljubljani, s boljim timovima i kvalitetnijim mentorima, te da su svi puno toga naučili. To uključuje i sam Seedcamp — Reshma Sohoni je na kraju objavila kako još uvijek definiraju proceduru odabira za ovu godinu, te kako će ovisno o tome kontaktirati pobjedničke timove.

Ukoliko ste propustili ovaj Seedcamp, ili vaš projekt nije ušao u dvadeset odabranih, ne odbacujte nade već se prijavite na sljedeće Mini Seedcampove: ni Prag ni Barcelona nisu tako daleko.

VentureXchange događanja koja organiziraju Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije i Infoarene obuhvaćaju:

• Drugu konferenciju Private Equity u Jugoistočnoj Europi: “Financiranje kompanija u krizna vremena” (23. veljače 2010.) – na kojoj će sudjelovati predstavnici fondova rizičnog kapitala, investitori, vodeći gospodarstvenici i poduzetnici, predstavnici državne uprave, financijski posrednici i drugi zainteresirani.

• VentureXchange dan (24. veljače 2010.) – na kojem će se predstaviti najperspektivniji poduzetnički projekti za venture kapital ulaganja (prezentacije finalista koji su izabrani na javnom natječaju VentureXchange 2010) potencijalnim stranim i domaćim ulagačima.

“Fondovi rizičnog kapitala potvrđeni su kao pokretači gospodarstva: pridonose stvaranju novih radnih mjesta, povećanom ulaganju u istraživanje i razvoj, te povećanju izvoznih kapaciteta. Uspiju li zemlje regije privući značajnija ulaganja fondova rizičnog kapitala u propulzivna poduzeća i razvojne projekte mogle bi se pretvoriti u jugoistočno europske tigrove.”

Glavne teme konferencije uključuju:

• Zašto i kako treba državnim poticajima potaknuti razvoj venture kapital tržišta? Kakva su bila iskustva zemalja u kojima se takvi poticaji primjenjuju, uključujući Izrael, Mađarsku i Tursku? Što očekujemo od najavljenih inicijativa u Hrvatskoj, Srbiji, Bugarskoj i Turskoj?

• Kako je kreditna kriza utjecala na private equity i venture kapital ulaganje u regiji? Da li se vidi izlaz iz krize? Da li je kriza prilika da u zemljama gdje dominiraju bankarski krediti poduzetnici počnu tražiti alternativne oblike financiranja?

• Kako private equity i venture kapital fond menadžeri stvaraju dodanu vrijednost?

• Kako ulagati u poduzeća u fazama ekspanzije i preuzimanja? Kako ulagati u poduzećima u ranoj fazi razvoja (start-up)?

• Može li private equity fond spasiti poduzeća od bankrota? Kakvi programi restrukturiranja postoje kod private equity ulaganja?

• Koji su trenutno najatraktivniji sektori za venture kapital i private equity ulaganja? Kako iskoristiti potencijal venture kapitala za razvoj sektora visoke tehnologije? Kakav je potencijal razvoja cleantech (profitabilna proizvodnja sa ciljem očuvanja okoliša projekata financiranih venture kapitalom)?

Dodatne informacije o programu VentureXchange događanja kao i način registracije saznajte na www.infoarena.hr/venturexchange2010. Nadamo se da ćete pored niza novih korisnih znanja i informacija iz područja investicija ponovo obnoviti postojeća i uspostaviti nova poznanstva i prijateljstva sa ljudima iz struke, investitorima i poduzetnicima te predstavnicima državnih agencija i instituta.

George Kassabgi, osnivač startupa Keas, poslao je komentar na članak Simeona Simeonova How to raise money without lying to investors. I članak je sam po sebi odličan, i svakako ga preporučujem, ali Georgeov komentar ima jednu dodatnu težinu i zato ga ovdje prevodimo:

Važnost projekcija planiranih prihoda od prodaje ovisi o stupnju razvoja na kojem se tvrtka nalazi. Ako tražite investiciju kod ulagača koji se prave da to ne razumiju, očekuje vas financijsko razmimoilaženje.

Podsjetimo se pet odvojenih stupnjeva razvoja tvrtke:

1. Pokretanje/inkubacija
2. Stvaranje proizvoda
3. Uspjeh kod ranih sljedbenika (early adopters)
4. Redovna prodaja
5. Rast tvrtke

Kod stupnjeva 1 i 2, predviđanja prodaje su beskorisna, i vrijeme utrošeno u njihovu pripremu je bačeni trud. Na stupnju 3 još je uvijek previše drsko predviđati: tek morate otkriti ZAŠTO i KAKO će netko kupiti vaš proizvod. A na stupnju 4 prodajne projekcije postaju ključan dio unutarnjeg planiranja.

Kod traženja investicija između stupnjeva 3 i 4, jednogodišnji plan postaje vrlo vrijedan, jer na površinu iznosi prava pitanja i jednadžbe kako unutar tvrtke tako i u odnosu s potencijalnim ulagačima. A plan koji pokriva 3-5 godina praktički ne postoji do stupnja 5 i promjene koja mu prethodi.

Šole so namenjene podjetnikom in bodočim podjetnikom, ki so v fazi pisanja poslovnega načrta ali pridobivanja investitorjev in se soočajo z izzivom priprave realnih finačnih projekcij, ovrednotenja svojega start-up podjetja in priprave prepričljive predstavitve pred investitorji.

Tečajevi se održavaju po sljedećem rasporedu:

• 1. i 2. veljače: Tehnološki park Ljubljana (pogodno za poduzetnike iz Zagreba i središnje Hrvatske)
• 9. veljače: Univerzitetni razvojni center in inkubator Primorske, Koper (pogodno za područje Istre i Rijeke)
• 10. veljače: Tovarna podjemov, Maribor (pogodno za startupe iz Varaždina, Čakovca i sjeverne Hrvatske)

Lista predavača je vrlo impresivna i predstavlja crème-de-la-crème slovenskih investitora i stručnjaka za pokretanje poslovanja, te ih možemo samo preporučiti svim hrvatskim startupima.

Prijave traju do 27. siječnja, stoga požurite — rok je vrlo kratak, imate još svega 22 0 dana!

Kako kaže njihov site, TDE je smješten na sjeveroistoku Engleske — konkretno u gradu Sunderlandu — a projekt je zamišljen u slično stilu kao i prethodna dva koje smo spomenuli: nakon prijava TDE će u dva koraka odabrati deset startupa koji će šesnaest tjedana — od veljače do lipnja — provesti u Engleskoj gradeći verziju 1.0 svog proizvoda, uz investiciju u iznosu od 20.000 GBP.

Ako vam ovo zvuči zanimljivo i htjeli biste prijaviti svoj projekt, požurite! Prijave se primaju još samo dva tjedna, odnosno rok za prijavu je 4. siječnja 2010.

Kao prvo, možemo ekskluzivno najaviti glavnu vijest za domaće startupe, a to je da već u veljači Seedcamp dolazi u Zagreb! Kao što vjerojatno znate, prošle godine je ovaj europski projekt seed investiranja proširio svoj fokus iz Londona u regionalna središta kontinenta; tako smo prošloga svibnja sudjelovali na mini-Seedcampu u Ljubljani, a drago nam je da su Reshma, Saul i društvo odlučili “šarati” kontinentom i svake godine posjetiti neku drugu lokaciju.

Dakle, prvi mini Seedcamp u 2010. bit će održan 11. veljače u prostoru HGK u Heinzelovoj, a na službenom siteu projekta uskoro će biti objavljeno kako se projekti mogu prijaviti. Nakon toga projekt će na sličan način posjetiti Prag, Barcelonu, Pariz, Tel Aviv, Kopenhagen, Berlin i London, nakon čega je na redu glavni event u Londonu u rujnu. Naglašavamo da Seedcamp ni na koji način ne ograničava prijave, pa ako vam je Zagreb prebrzo i niste još spremni u veljači, nema nikakvog razloga da se ne prijavite na neki od ostalih mini Seedcampa — Prag je relativno blizu (je li tako, Ivane? ), a Wizzair i Germanwings drastično približavaju London, Copenhagen i Berlin.

Nadopuna: Startupi će se moći prijaviti na Mini Seedcamp Zagreb putem posebnog sajta koji će uskoro biti dostupan, no ako smatrate da imate znanja i iskustva da budete kvalitetan lokalni mentor pošaljite nam par riječ o sebi pa ćemo vas preporučiti kod organizatora.

No, što ako imate odličan tehnološki projekt, a ne možete se s njim prijaviti na Seedcamp — recimo ako je to rješenje u sklopu nekog enterprise proizvoda vašeg poslodavca, ili ako se radi o open-source revoluciji? Ne očajavajte, i vi ćete dobiti priliku za warholovskih pet minuta slave, i to već idući dan nakon Seedcampa — naime, 12. veljače na FER-u u Zagrebu održava se event pod nazivom IT Showoff, na kojem će informatički stručnjaci moći međusobno — da citiramo organizatore — “pokazati vlastite zanimljive projekte, prezentirati nove tehnologije i dostignuća, ili pak probleme s kojima se susreću u razvoju softvera.”

Nakon toga možemo najaviti cijeli niz događanja koja su u manjoj ili većoj mjeri zanimljiva startupima iz Hrvatske i regije. Prvo je krajem veljače na redu Intelektiv — konferencija o intelektualnom vlasništvu, na kojoj će vjerojatno biti riječi i o inovacijama, patentima i autorskim pravima, a negdje u to vrijeme trebao bi se održati i središnji event natječaja VentureXchange, o kojem ćemo još pisati.

Nakon veljače zasad nemamo još toliko najava, ali već znamo da je travanj vrijeme za Windayse (ove godine su jubilarni, deseti) a u svibnju računajte na oživljavanje Web.Starta. Pored toga imamo neke informacije o još nekim zanimljivim okupljanjima, koje ćemo najaviti čim postanu aktualne — a za najsvježije vijesti pratite našu stranicu o događanjima!

Za one koji nisu upućeni, CrunchBase je online katalog startupa širom svijeta, a iza koje stoji sveprisutni TechCrunch.

Nedavno sam se poigrao usporedbama brojem startupa u okolici (recimo, 20 milja) od nekih većih europskih i svjetskih gradova, pa sam dobio sljedeće podatke:

• Pariz: 290
• London: 548
• New York: 1116
• San Francisco: 1366
• Beč: 20
• Prag: 15
• Berlin: 105
• Ljubljana: 7
• Zagreb: 8

Mislim da ne trebam posebno naglašavati i objašnjavati raskorak u brojevima između gradova u SAD-u, Zapadnoj Europi i Istočnoj Europi, koji se razlikuju i za red veličine. Ustvari, slika je još i tužnija kad se uzme u obzir da su prikazani uredi a ne sjedišta tvrtki, pa tako u zagrebački zbroj ulazi i lokalni ured Gorenja, a iz nekog razloga na listi se našla i tvrtka Nosco iz Kopenhagena.

Dakle, ako je suditi po CrunchBaseu, u Zagrebu i bližoj okolici nalazi se pet tvrtki, od kojih su samo GoHome, ShoutEm i donekle Informacije klasični startupi — a gdje su ostali? Ništa bolje nije ni u ostalim gradovima lijepe naše: Split ima dva rezultata (od kojih je jedan razvojni ured GoHomea, a drugi nije startup), dok svi ostali koje sam probao (Rijeka, Osijek, Varaždin, Karlovac, Dubrovnik, Pula, Pazin, Zadar i Sisak) daju nula rezultata.

A svi dobro znamo da u svim navedenim mjestima — ili blizu njih — postoji barem po jedan projekt koji bi se mogao nazvati startupom, u najmanju ruku u lokalnim ili regionalnim okvirima. Zato pozivam sve čitatelje da pojure na CrunchBase i osobno unesu što više podataka koje znaju o lokalnim startupima. Nije važno jeste li osobno uključeni u rad nekog od njih, bitno je da znate nešto o njima; CB je napravljen po principu wikija, i svatko može unijeti ono što zna. Ali poziv naročito vrijedi za osnivače startupa — unesti sve što možete i znate, to je jedan od najlakših načina da vaš projekt postane vidljiv inozemnim klijentima, a i potencijalnim ulagačima.

Već smo u više navrata istaknuli kako jedan od najvećih problema hrvatskog poduzetništva leži u nedostatku kvalitetne edukacije, zbog čega mnogi poduzetnici uopće nisu svjesni mogućnosti koje imaju niti kako ih realizirati. Zbog toga nam je drago da možemo najaviti seminar koji se pod naslovom Kako financirati poduzetnički pothvat venture kapitalom?, a u organizaciji Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (HVCA) i Infoarene, održava u utorak, 8. prosinca 2009. u zagrebačkom hotelu Westin.

Cijena seminara je 850 kn (plus PDV), no članovi udruge Initium — kako redovni tako i pridruženi — imat će mogućnost ostvariti određen popust; stoga ukoliko se još niste učlanili, učinite to što prije.

Sudeći po programu, na seminaru će se obrađivati brojne teme vezane uz financiranje venture kapitalom: zašto i kako financirati poduzetnički pothvat venture kapitalom, kako venture kapital fondovi ocjenjuju poduzetničke pothvate, uloga poslovnih anđela u financiranju poduzetničkih pothvata u ranim fazama, praktični savjeti o pisanju poslovnog plana i održavanja prezentacija, te brojne studije slučaja i konkretna iskustva poduzetnika i ulagača. U programu će sudjelovati članovi naše partnerske udruge CRANE, kao i praktički svi hrvatski predstavnici u svijetu venture kapitala i angel investicija, od Mirne Marović, preko Hrvoja Prpića i Damira Sabola, do Borislava Škegre.

Posebno je zanimljivo da će se u sklopu seminara održati radionica na kojoj će sudionici dobiti po 10 minuta za prezentaciju svog poslovnog plana pred žirijem sastavljenom od prestavnika hrvatskih venture fondova idrugih stručnjaka, od kojih će odmah dobiti njihovu ocjenu i procjenu za prikladnost investicije. Također, organizatori su najavili održavanje natječaja VentureXchange in South East Europe 2010, koji će se održati kroz iduća tri mjeseca i gdje će odabrani sudionici dobiti priliku nastupiti pred žirokom publikom domaćih i stranih ulagača.

Ukoliko još dvoumite trebate li sudjelovati na ovom seminaru, citirat ćemo predsjednicu HVCA Mirnu Marović:

Ukoliko imate propulzivno poduzeće sa velikim potencijalom rasta i u mogućnosti ste ostvariti održivu komparativnu prednost nad konkurencijom, venture kapital fond može biti pravi partner za Vas. Osim kratkoročnih i dugoročnih izvora financiranja i dokapitalizacije Vašeg poduzeća, venture kapital fond donosi i značajan know-how: operativno znanje i iskustvo u sektoru, podrška u pronalaženju drugih i budućih izvora financiranja, poboljšana kontrola budžeta i financija, te bolje upravljanje u odnosima sa bankarima, dobavljačima i klijentima.

Ukratko, Mark dijeli startupe prema dva kriterija: potencijalu da od njega nastane veliki biznis, te količini kapitala potrebnog da se dosegne break-even point, odnosno kako to nase studente uče “točka pokrića”. Tako je dobio četiri kvadranta, od kojih je u tri situacija vrlo jasna: ukoliko vam treba puno kapitala, ali vam je i potencijal velik, svakako idite na VC; zatim ako vam treba malo kapitala, ali je u pitanju poslovni model ograničenih mogućnosti, idealan je bootstrapping; a ukoliko su vam mogućnosti ograničene a trebaju vam velika sredstva jednostavno nemate valjan model te je bolje odustati (ili nešto drastično promijeniti).

Četvrti kvadrant — ako imate velik tržišni potencijal, a ne trebaju vam velika početna sredstva — malo je kompleksniji jer odluku donosi treći parametar, a to je postoje li visoke prepreke ulasku konkurencije ili ne. Ukoliko postoje, bolje je ići u bootstrapping, jer nema nikakve žurbe; no ako ne postoje VC može pomoći da se razvoj ubrza te konkurencija preduhitri.

Rekao bih da ovaj model jako dobro objašnjava zašto većina naših poduzetnika kreće putem bootstrappinga, te nam je to default način razmišljanja prilikom pokretanja bilo koje vrste posla; naime, ovo naše tržište toliko je malo da nam gornji dio kvadranta izgleda nedosežno i daleko.