Dvije liste za startupe

U pripremi za ovaj site već neko vrijeme stoji članak o mogućim ishodima startupa. Iako će se članak fokusirati na moguće varijante uspješnog ishoda, ne smijemo zaboraviti i na onaj najmanje poželjan ishod, a to je neuspjeh. David Feinleib iz investicijske tvrtke Mohr Davidow Ventures na svom se siteu zapitao Why Startups Fail, te odmah daje jasan odgovor: startupi propadaju jer im ponestane novca.

Ovaj naizgled jednostavan odgovor ustvari krije čitav niz pravih razloga koji su doveli do nestašice novca, a koji ustvari predstavljaju klopke na koje svaki startup treba paziti. Ovdje ću samo nabrojati te razloge, a za detalje i objašnjenja svakako pročitajte Davidov članak. Dakle, startupi propadaju jer:

  1. Troše previše na marketing i prodaju prije nego su spremni na to.
  2. Tržište napreduje brže nego što startup to može pratiti.
  3. Ne postoji Poduzetnik (s velikim “P”).
  4. Tržište se presporo razvija.
  5. Posao je rizičan.

A za one koji tek počinju i još su daleko od konačnog ishoda — uspješnog ili ne — Jay Parkhill na GigaOmu navodi deset nužnih termina koje treba znati kad od venture fonda dobijete tzv. term sheet, odnosno inicijalnu ponudu za investiciju s detaljima koliko se ulaže, koliki postotak ide njima itd.

Savjeti startupima 2

Ukoliko se u bilo kojoj mjeri i obimu bavite Webom 2.0, Internet tehnologijom ili startupima a niste uočili velebnu diskusiju koju je prouzročio jedan blog post, iskreno se nadam da je razlog tome što dvadeset četiri sata dnevno radite na vlastitom projektu.

Fred Wilson je lijepo sažeo cijelu priču u jednom postu, no u najkraćim crtama: najprije je Jason Calacanis na svom blogu objavio vrlo koristan post pod naslovom How to save money running a startup (17 really good tips). Iako je post prepun vrlo korisnih praktičnih savjeta iz iskustva (Jason je u karijeri pokrenuo nekoliko startupa), savjet broj 11 izazvao je lavinu kritika i komentara, pa zatim kontra-komentara i tako ad nauseam.

No, osim ove tarapane, posljednjih sam dana naletio na cijeli niz zanimljivih i korisnih postova i članaka koji iznose korisne savjete za startup tvrtke i projekte. Neke od njih već nekoliko dana držim kao tabove u Firefoxu, pa ću iskoristiti ovaj post da vam ih predstavim i istovremeno smanjim lavinu tabova.

Prije nekoliko mjeseci je blog Business Pundit objavio da je prodan, te da njegov glavni autor, poduzetnik Rob May pokreće novi blog. Pritom se odlučio rastati na način da će iznijeti stvari koje je naučio tijekom poduzetničke karijere, i rezultat toga je post naslovljen The Top 10 Changes In My Business Thinking; svakako preporučujem da pročitate post, jer tamo Rob razrađuje i objašnjava svaku od točaka, a ja ću ovdje samo prevesti naslove tih točaka:

  • Sreća je važna
  • Intuicija protiv analitičnosti
  • Pripazite na hype (ili buzz, kako se to kod nas češće naziva).
  • Uvijek je lako vidjeti ono što želite vidjeti
  • Djelujte
  • Neuspjeh je nevažan
  • Pronađite ljude
  • Osveta je gubitak vremena i energije
  • Pomognite drugima da dostignu svoje ciljeve
  • Odnosi, odnosi, odnosi

U posljednje vrijeme su ovakve “top-x” liste vrlo popularne, pa sa proteklog tjedna pronašao još jednu takvu korisnu listu, pod naslovom Top Ten Legal Mistakes Made by Entrepreneurs. Neki od ovih savjeta imaju veću težinu u SAD-u nego kod nas (takve uglavnom nisam prevodio), no u cjelini lista je dovoljno korisna da ponovim isti model kao i u prethodnom slučaju:

  • Greška br. 10: Čekanje s osnivanjem tvrtke.
  • Greška br. 9: Izdavanje osnivačkih udjela bez vremenskih ograničenja.
  • Greška br. 8: Zapošljavanje pravnika s nedovoljno iskustva s poduzetnicima i investitorima.
  • Greška br. 7: Failing to make a timely Section 83 (b) election.
  • Greška br. 6: Pregovaranje o udjelu investitora isključivo na temelju procjene vrijednosti tvrtke.
  • Greška br. 5: Čekanje na međunarodnu zaštitu patenata.
  • Greška br. 4: Disclosing inventions without a nondisclosure agreement, or before the patent application is filed.
  • Greška br. 3: Pokretanje biznisa dok ste zaposleni kod potencijalnog konkurenta, ili zapošljavanje djelatnika bez provjere njihovih ugovora s prethodnim poslodavcem.
  • Greška br. 2: Obećavati u poslovnom planu više nego što se realno može ostvariti, te zanemariti nacionalne i međunarodne zakone.
  • Greška br. 1: Misliti da pravni problemi mogu čekati.

Ovih dana sam naišao i na dva savjeta koji su na prvi pogled u potpunosti nasuprot nekim zdravorazumskim i ustaljenim pristupima. Na svom blogu Get Venture Mark Pater Davis otkriva kako venture investitori ne žele da budete profitabilni. Pročitajte post da vidite zašto (ima puno smisla, a ista logika vjerojatno vrijedi i za angel investitore), a zatim vas upućujem na blog Force_of_Good koji u postu Venture Capital Investment Tool Kit i otkriva zašto tradicionalni poslovni planovi nemaju veliku važnost kod venture investitora. Ovaj posljednji savjet još uvijek više vrijedi u Novom svijetu nego s ove strane “bare”, ali i to je tako više iz inercije i tradicionalnog konzervatizma investitora, te je za očekivati da će se s vremenom mijenjati.

A za kraj ću vas uputiti na fantastičan članak iz pera Wiredovog suosnivača i pisca Kevina Kellya, naslovljen Better than Free, u kojem on analizira poslovne modele sustava u kojem je sve više informacija dostupno bez naknade. Njegova temeljna postavka je da u svijetu u kojem je sve besplatno i dostupno, ipak postoje vrijednosti za koje su ljudi spremni platiti dovoljno da se na njima može temeljiti uspješan biznis. Još jednom, svakako pročitajte članak, o ovdje ću samo prevesti nazive tih vrijednosti:

  • Trenutnost (Immediacy)
  • Osobnost (personalization)
  • Objašnjenje (Interpretation)
  • Izvornost (Authenticity)
  • Pristupačnost (Accesibility)
  • Utjelovljenje (Embodiment)
  • Dobročinstvo (Patronage)
  • Pronalažljivost (Findability)

Update: U ovu seriju davanja savjeta startupima uključio se i Mark Cuban, čovjek poznat po tome što je prodao Broadcast.com Yahoo!-u za nekoliko milijardi dolara.

Update: Popisu savjeta za startupe danas se pridružio i GoBigov autor Damon Caiazza sa svojom listom naslovljenom What Startups Don’t Need to Spend Money On. Od četiri točke koje navodi, posljednja se naravno ne odnosi na Web i softverske startupe, dok druga možda stoji u zemljama u kojima knjigovodstvo dobro funkcionira, ali u Hrvatskoj je svakako korisno pronaći kvalitetan knjigovodstveni servis — naravno, praćenje i naplatu računa i dalje treba voditi samostalno.

Think small

Svima je poznata filozofija “think big”, koja ukratko govori da treba imati grandiozne ciljeve i planove, pa ako ih ostvarite samo djelomično ostvarit ćete više nego da ste krenuli sa skromnim ciljevima.

Greška te filozofije leži u tome što promatra uspjeh kao planinu, s jasno definiranim vrhom i zadanom visinom, pa ako se i ne uspijete uspeti na Mont Everest, onaj hrbat na 7000 metara je sasvim dobar rezultat. Međutim, posebice u poduzetništvu, uspjeh najčešće nema definitivan i isključiv oblik — uspjeh se sastoji od svakodnevnih aktivnosti koje, jedna po jedna, doprinose napretku i uspješnosti biznisa.

Recimo da ste si zadali plan da ćete u dvije godine doseći mjesečni prihod od recimo sto tisuća eura — što ćete napraviti kada to dosegnete — zatvoriti tvrtku? Ili ćete nastaviti poslovati kao i dotad, oblikujući nove ciljeve i planove?

Kod Web aplikacija (i softvera općenito), najveća je greška osmisliti vaše idealno rješenje i onda raditi na njemu mjesecima i godinama. Andrej spominje knjigu Dreaming in Code koja opisuje jedan takav projekt koji je neslavno završio, a navodi i citat Linusa Torvaldsa kojeg moram ovdje prenijeti:

Nobody should start to undertake a large project, because you’ll just overdesign. So start small and think about the details. Don’t think about some big picture and fancy design.

Stoga, okrenite ovu filozofiju naglavce i recite sami sebi: think small. Umjesto veličanstvenog popisa mogućnosti koje želite ugraditi u svoju aplikaciju, pitajte se: “koji je najmanji set mogućnosti koji mogu izbaciti na tržište a da moji korisnici od toga imaju koristi?” Možda vaši konkurenti imaju više mogućnosti; ali možda polovicu njih nitko ne koristi. To možete otkriti samo tako da se pokrenete, steknete korisnike, i onda osluškujete što vam imaju za reći. Venture kapitalist David Cohen opisuje jedan takav scenarij iz stvarnog života:

In my first company, we had a pretty good theory. Our theory was “ambulances need to be dispatched, and people shouldn’t have to pay a million dollars and use the crappy software that’s out there today to solve that problem effectively.” It turned out that we were right. We built a better product for a fraction of the cost. But then we grew. Our customers told us that this was not enough. They wanted us to solve their billing, employee scheduling, accounting, mobile data, and paramedic data collection problems too. So we did. Now they’re telling that company that they dispatch fire trucks too. And the company is listening. Could I, as a founder of this company, have envisioned the perfect product suite for the company’s customers of today? No way. I hardly recognize it.

Koristite vlastiti proizvod

Od brojnih savjeta osnivačima tehnoloških — a prvenstveno softverskih — startupa, možda je najvažniji onaj kojeg obično navodimo u njegovoj engleskoj inačici: “eat your own dog food”. “Jesti vlastitu pseću hranu” bi se u doslovnom smislu odnosilo, naravno, samo na proizvođače hrane za pse, no u prenesenom smislu ovaj savjet upućuje poduzetnike kako i sami moraju koristiti vlastite proizvode i rješenja.

Razlog tome je što su korisnička iskustva najvrijedniji feedback kojeg poduzetnik može dobiti, a do njih je najbrže i najlakše doći ako ste sami svoj vlastiti korisnik. Pored toga, ova taktika predstavlja dobar PR potez, jer ako proizvođač nema dovoljno povjerenja u vlastiti proizvod, zašto bi ga imali i korisnici?

Za kraj, evo jedan svjež primjer Web poduzetnika koji na najbolji mogući način prikazuje kako se koristi vlastito rješenje.