Dharmesh Shah o startupima

Već mi duže vrijeme u Firefoxu stoji otvoren tab s video prezentacijom koju je Dharmesh Shah — serijski poduzetnik i investitor čiji je posljednji startup HubSpot — održao na konferenciji Business of Software održanoj prije nekog vremena u Bostonu.

Kako me epidemijski konjuktivitis (nije tako strašno kao što zvuči, ali je dosadno) poštedio nekih drugih obaveza konačno sam našao vremena pogledati video i gledajući ga stalno nailazim na zanimljive lekcije koje mogu samo koristiti startupima, pa sam odlučio komentirati svaku novu ideju kako se pojavi.

Ideja je sporedna — treba krenuti

Jedna od važnih stvari koju Dharmesh ističe jest da nije važno — dapače, rijetko je i moguće — iz prve pogoditi savršenu ideju i proizvod kojeg samo treba realizirati. Naprotiv, praksa pokazuje da je većina uspješnih tvrtki počela s nekim drugim proizvodom ili konceptom od onoga s kojim su na kraju uspjeli. Najpoznatiji primjer je Flickr, čiji je izvorni poslovni model bio sasvim drugačiji, dok kod nas imamo svježi primjer prilagođavanja poslovnog plana u startupu Shout’Em.

Nije važno gdje ste

Jedna Dharmeshova poanta koja je vrlo ohrabrujuća za hrvatske startupe jest da se dobar i uspješan startup može pokrenuti bez obzira gdje se nalazili; tj. ne morate biti u Silicijskoj dolini ili Londonu. Isto tako, startup se može pokrenuti bez milijunskih investicija i venture kapitala; Dharmesh je svoj prvi uspješan startup pokrenuo u gradiću u Alabami, ne znajući uopće za pojam venture capital, dok u našim krajevima odličan primjer takvog uspjeha predstavlja activeCollab.

Novac ne dovodi posjećenost

Dharmesh ima odličan blog i forum OnStartups, i iznenadilo ga je kad je otkrio da njegov site posjećuje daleko više ljudi nego siteove nekih startupa s kojima je surađivao, a koji imaju budžet za marketing, stručnjake koji se brinu o posjećenosti itd. Dakle nije bitno imati velike novce, ljude se privlači kvalitetnim sadržajem.

Dvanaest plamenih obruča venture kapitala

Nalaženje venture investicije često je nužno, ali je sporo i dugotrajno, i zahtijeva da se poduzetnik bavi rješavanjem krivih problema (investitorovih umjesto korisnikovih), što jednostavno oduzima puno previše vremena. Isto tako, kombinirane investicije — tzv. syndication — nisu dobro rješenje jer smanjuju broj potencijalnih “kupaca”, odnosno ulagača; puno je bolje ako možete dobiti nekoliko VC fondova da vam ponude ulaganje, te da se međusobno nadmeću tko će vam pružiti bolje uvjete.

Ne pišite poslovni plan — pišite blog

Dharmesh tvrdi da poslovne planove nitko ne čita — čak ni u VC tvrtkama. Osobno vjerujem da je to točno u Silicijskoj dolini i SAD općenito, gdje svaki investitor dnevno dobiva na desetke ako ne i stotine upita i planova; no u našim uvjetima, gdje je broj zanimljivih projekata još uvijek daleko manji, dobro postavljen poslovni plan može činiti razliku između toga da vas ulagači ganjaju i toga da vam se smiju. No potpuno se slažem s njim kad kaže da planovi efektivno nemaju puno smisla, jer male promjene u pretpostavkama često mogu značajno utjecati na ishod, a da u praksi to neće imati nikakvog efekta niti sličnosti s konačnim rezultatima. Posebice mi se dopada njegov pristup “ako promijenim broj korisnika ovdje, malo dodam očekivane prihode ondje, nagnem glavu u lijevo i zažmirim na jedno oko stvar izgleda kao prilika vrijedna milijardu dolara”; pisanje poslovnog plana za startupe se najčešće svodi na pokušaj predviđanja nečeg što jednostavno nije moguće znati u tome trenutku.

Startupi se trebaju sramiti svojih proizvoda

Kad startup lansira svoj proizvod na tržište, on mora biti tako loš da ga se startup može stramiti. Jer ako nije, startup je čekao predugo, usavršavao da dovoljno dugo da bude kvalitetan, ali i da se situacija na tržištu promijeni. U svakom slučaju, proizvod treba biti dostupan što prije, bez obzira na kvalitetu, a najgore je skrivati ga kako ga konkurencija ne bi otkrila, kopirala ili slično. Puno je važnije što će skrivanje onemogućiti feedback od korisnika i prilagođavanje potrebama tržišta.

Ove sam natuknice izvukao iz prvih pola sata prezentacije, jer ju nažalost ipak nisam mogao pogledati u jednom komadu. No nakon toga tek postaje zanimljivo — kako odrediti cijenu (znanstvena metoda: nasumice), kako prodavati pre-alfa softver itd — te svakako preporučujem da si izdvojite sat vremena i pogledate ju u cijelosti.

Reblog this post [with Zemanta]

16 thoughts on “Dharmesh Shah o startupima”

  1. Interesantan tekst, iako se ne slazem sa svime sto je rekao. Novac uvelike moze utjecati na marketing nekog startupa. Zavisi kako se ulaze i gdje! Ono je istina da kako projekt napreduje, da se tako mjenja i cjeli koncept tj poslovni plan. Covjek tek s vremenom shvati kako je prvo zamislio da nije bas najbolje rjesenje i da treba nesto mjenjati. Da budem precizniji, to je gotovo uvijek tako ;).

    A ovo sto se tice skrivanja startupa od konkurencije, e to je dosta diskutabilno. Danas je poprilican problem u vezi toga. Za primjer recimo ja cu navesti nesto na cemu radim. Jos nema takvog nacina advertisinga na kakvom networku trenutno radim sa jednim suradnikom. No, kad bi ga pustili pre rano na koristene, kopije (ugl. am. koji bi uzeli VC investicije) bi nas prestigli u svemu, a da mi niti nebi krenuli na trziste u punom zamahu. Da se izrazim, izgubili bi utrku vec u pocetku. Zato cekamo pravi trenutak kad dodemo do faze kad ce biti vec skoro pa 100% gotovo i kad cemo imati prednost od barem 2-3 mj. pred konkurencijom. Ima jos dosta primjera. Konkurenciji se ne moze pobjeci, ali ju se moze “eliminirati” na krace vrijeme, dobrom poslovnom politikom :), da se tako izrazim ;).

  2. Stvar je vrlo jednostavna: ako misliš da nemaš konkurenciju, u pravilu se jako varaš. Prva pretpostavka ti treba biti da je netko jednom negdje nešto pokušao, a nikako da si prvi i jedini, već samo da se nisi dovoljno potrudio da toga nekoga pronađeš.

    Iz tvog komentara dobivam dojam da si samo pročitao moje natuknice ali nisi i pogledao cijeli video; jesam li u pravu? Ako jesam, odmah trk i pogledaj sve.

  3. U vezi ovog zadnjeg ste u pravu ;). Trenutno nisam u mogucnosti gledati taj video jer nemam pristup “pravom” broadbandu (trenutno sam preko mobile connecta-3G)…

    Ovo sto ste rekli da je netko vec vjerojatno takvo sto pokusao. Pa moguce je, ali trenutno jos nista nisam nasao. No to ne znaci da netko ne radi isto to sto i mi. Na pocetku je to izgledalo puno drugacije, da bi dosli do ovoga danas, tj kako sada izgleda i radi. Molba za CRANE je vec gotova, samo ju treba poslati. Alfa verzija je takoder gotova i radi vec najosnovnije, no jos nije full gotovo. Pretpostavljam da mi Vi preporucate da vec sada posaljemo molbu? Uglavnom, molba(cjeli text sa opisom) je u pdf-u na 6. stranica. Dali to pretstavlja problem, ili bas mora biti po onim natuknicama koje ste stavili na crane? Zahvaljujem se unaprijed.
    P.S – Da se bolje izrazim. Konkurencije ima, samo ne od takvog tipa networka kao sto je nas.

  4. Molba za CRANE je vec gotova, samo ju treba poslati.

    Trenutačno su prijave za CRANE onemogućene zbog toga što se radi evaluacija prve runde projekata, no već nakon 10. prosinca forma bi ponovo trebala biti aktivna.

    Dali to pretstavlja problem, ili bas mora biti po onim natuknicama koje ste stavili na crane?

    Najbolje je pročitati sve odgovore na Web siteu CRANE-a, kao i samu prijavnicu (kad bude aktivna), ali treba naglasiti jedno: u CRANE se ne šalje “molba”, već se poslovni projekt nudi potencijalnim investitorima. Ne znam kako si doživio funkciju CRANE-a, ali tu se ne radi o nekom državnom fondu ili sličnoj ustanovi koju treba zamoliti kako bi poklonila neke novce; riječ je o mreži pojedinaca, poslovnih ljudi koje zanimaju kvalitetni projekti u koje će uložiti svoj novac. To znači da što je više tvoj poslovni projekt osmišljen i razrađen, to su veće šanse da privučeš ulagača. Konkretno, korisno je imati poslovni plan, ili barem neku projekciju troškova i prihoda, kao i jasnu sliku o tome tko će to raditi i pod kakvim uvjetima.

    Konkurencije ima, samo ne od takvog tipa networka kao sto je nas.

    E upravo o tome govorim, kao i Dharmesh. Nikad dvije tvrtke nisu jednake, ali to i nije važno kad se gleda konkurencija — ona je definirana zajedničkim tržištem na koje obje firme ciljaju. Primjerice dvije dnevne novine u istoj zemlji nisu nimalo iste, ali im se ciljna tržišta poprilično preklapaju.

  5. Super.Onda cu jos doraditi pdf. do 10.12.

    Inace pdf je raden po onim natuknicama iz powerpoint obrazca. Nisam radio u ppt-u posto je ovo na cca 6 stranica, ali odgovoreno je na sve sto bi moglo interesirati investitore i sto je trazeno u ppt fajlu koji ste stavili na stranicu. Inace jasan mi je princip kako radi CRANE i opcenito angel investitori, samo sto sam se krivo izrazio, za “molbu”.

  6. Nema frke. Ti slobodno pošalji i PDF, ali svakako treba u obrascu popuniti što više polja kako bi potencijalni ulagači dobili što bolju sliku. A prezentaciju (PPT ili u nekom drugom obliku) svakako je dobro imati, jer ako dobiješ priliku održati prezentaciju potencijalnim investitorima korisno je ako možeš stvari prenijeti jednostavno i koncizno. Više o izradi prezentacija možeš naći ovdje i ovdje.

    Ako želiš, slobodno pošalji taj svoj PDF meni da ti dam neke savjete i sugestije.

  7. Prvo da riješim dilemu nisam pogledao prezentaciju niti me zanima

    Želio bi nešto naglasiti.
    Meni je jasno da u današnje vrijeme,a bio je lijep članak u kutarnjem u subotu s onom ekonomistom iz Slovenije, ime nebitno, gdje lijepo tip veli, a to se zna samo ne spominje:
    Uslijed uvođenja tehnologije u posao, ljudi postaju višak, e sad da bi se taj višak negdje ugurao stvaraju se izmišljena radna mjesta, izmišljeni proizvodi i izmišljeni kupci.
    Svi smo dovoljno zreli i znamo kak to funkcionira.
    Kažu da je 25% proizvoda na svijetu apsolutno bespotrebno.
    Kažu da je 50% novca danog na marketing bačeno u vjetar.

    Sječam se kad sam pročitao prvi put knjigu: Bogati otac, siromašni otac, mislio sam si bože moj, kakvi mudri ljudi, pa ovi su izmislili toplu vodu, onda su došla ona dva šved s svojim kariokama, pa si mislim pa i ovi su genijalci, i nakon toga sam shvatio u stvari ove podatke iz ulomka prije.
    Likovi nažalost kao što je vrijeme pogazalo, prodavali muda pod bubrege, zaradili nekaj lovice sebi i ekipi koja ih je promovirala i …

    I ja vas pitam I?
    Ništa??

    Da nažalost to su proizvodi tih “novih” gurua koji se sad pojavljuju pa na svakom blogu, svatko zna sve o marketingu, svi znaju sve o internetu, ideje su svuda oko nas.
    Jel to baš tako, ne pitam ja sebe nego vas?

    Sjećam se jedne serije čini mi se CSI:Miami, istražuju neki požar u diskaču, i sad komentiraju kak je u Miamiu prosječan radni vijek nekog diskača 6 mjeseci. Tolko o usporedbi.
    Sad će netko reći internet nema granica.
    Tko to govori, s kojim ciljem i nema li granica??
    Na ovo prvo nemam odgovora, to su vjerojatno oni 25% kaj kreiraju bespotrebne proizvode i troše resurse, cilj istih je zarada bez obzira na sve jer treba prehraniti obitelj.

    Ova fora s time da vjerojatni imaš konkurenciju samo je nisi otkrio, to je nažalost djelomična istina/laž, tj.
    U doba globalizacije to je bi bila istina kad bi svi bili podjednako razvijeni, tj. kad bi vladali svuda jednaki uvijeti za gospodarstvo.
    Pošto tome nije tako slijedi logika:
    Ako netko proizvodi nešto u americi i želi to prodati hrvatskoj , a za to postoji ista firma u H. Recimo oba su mali poduzetnici i prodaju nečeg 1000 komada mjesečno.
    Po tome nije jasno kako su oni konkurencija.

    Mislim da se često pogrešno lupeta s tim forama da ima konkurencije.
    Definiraj konkurenciju i razradi troškovnik i onda pričaj jer ovak kad si čovijek predoči brojke nije mu jasno.
    Mislim pa kak mene ugrožava lik u americi, njemačkoj, ili japanu, ak je mislim prodavati nešto no ne za miljunske iznose, nego ko mali poduzetnik.
    Jer mišljenja sam ako ne ideš na preveliko nema konkurencije, pogotovo ak takvog nečeg nema u “relativnoj” blizini.

    Meni je jasno zašto imate takav stav, jer mora se ići na velike cifre, da bi što više ljudi zagrabili u tu vreću, no na žalost mali poduzetnici su kičma društva, no i to mi nije jasno pa i vi ste mali poduzetnik zašto onda idemo na veliko kad znate da to baš ….

  8. Pozdrav g. Berislav

    ne razumijem vašu izjavu.
    Vi ste napisali post, ja sam ga pročitao i napisao sam svoj odgovor i to je to.
    Ne morate se ljutiti odmah što netko misli drugačije od vas.
    Samo sam htio ukazati na neke činjenice koje se uvijek zanemaruju u raspravama na ovu temu.

    Što se tiče marketinga…
    Primjerice meni nisu nikad jasna ova traženja mail adrese kad se želi komentirati nešto.
    Zašto? Pa ljudi primjerice žele nešto komentirati i sad ja moram ostaviti svoju mail adresu, danas skoro na svakoj stranici, no ja ne želim dobijati stotine spamova s tih istih stranica, ne želim primati njihove promo akcije, njihove specijalne ponude, njihove inicijative, njihove popuste, njihove molbe, njihove zahtjeve.
    To je postalo danas normalno!
    No ja vas pitam jel je to normalno?
    Mislim čemu toliko bombardiranje informacijama, bojazan da će se nešto propustiti.
    Pa ljudi više ne znaju reći dobar dan, doviđenje ili hvala, a al zato primaju na stotine beskorisnih mailova u kojima se “prodaje” ionako nešto što im ne treba.

    I još nešto nažalost većina ljudi je krivo shvatila onu misli globalno, djeluj lokalno.
    Sad svi žele djelovat globalno. I svi misle da su jedni drugima konkurencija, no žalost nije tako.
    Jer da je, sve, ali apsolutno sve bi se radilo u kini ili indiji. Jer su oni konkurentniji od drugih.
    A kak onda u hrv. postoji recimo tekstilna industrija pounje? Krenuli u kinu pa završili slučajno na granici s bosnom? Ne kužim.

    Nisu važni primjeri koje sam naveo nego poanta, šira slika.

  9. I dalje ne razumijem, javim se na komentar vašeg posta i postavim par teza i vi odgovorite s dvi, tri riči.

    No hvala vam na iako šturom odgovoru.

  10. Prica da konkurencija sigurno postoji je floskula. Ima stvari za koje nema konkurencije. Nije bitno sto oni ciljaju na istu skupinu ljudi, bitno je da nude razlicitu stvar pod razlicitim uvjetima.

    Prica da treba cim prije izbaciti startup je notorna prevara. Radi se o tome da investitori koji su cesto ljudi iz hi-tech industrije, mogu realizirati neki projekt i bez samog autora. Njima je u interesu da dobiju sto vise ideja i to od ljudi koji nisu u mogucnosti brzo to pokrenuti, a onda nastupaju lovasi koji uloze pare i realiziraju to za sebe. Ako je neki projekt vec uznapredovao, ako zaradjuje, tada se investitorima vise isplati uloziti u daljnje napredovanje postojeceg projekta, nego trositi na razne strucnjake koji ce to sve isprogramirati, dizajnirati, raditi strategiju pocetne promocije itd.

    Zato ja kazem webmasterima: Nemojte izbacivati vase start up projekte prije vremena. Ne budite ovce i nedajte da vas sisaju.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *